KAD TE MAMIM
KREDITOM TE VABIM
Okolje prave Evrope, Evrozone, Evropske Unije, jad i čemer predgrađa, bivši komunistički sokaci, zemlje u tranzistorima, predkandidatkinje, imaju mogućnost da čekaju da ih kriza koju su izazvali halapljivi i proždrljivi Američani Kapitalaisti, koji su tako finansijski opažljivi da su u Meril Linču, jednoj od Rikavela Banaka, u jednom potezu menadžerima isplatili 4 mlrd $, slovima: četirimilijardedolara, bonusa, kobiva, nagrade, znajući, pri tome, da su im šanse da pobjegnu jednake sakatom pužu u mokrom pijesku.
U toj mogućnosti, zvuči nestvarno, nudi im se novac, što besplatan, što kreditni.
Tri su mogućnosti za dolazak do novca.
· Pojedine zemlje, kao što su prvi dio Austro-Ugarske, Austrija, plasiraju u Istočnu Evropu oko 200 mlrd E kredita i na osnovu toga njihove banke sada procjenjuju treba li pokrenuti akciju spašavanja banaka kako bi mehanizam duga funkcionisao i u narednimm decenijama. Trebaš biti dužan. Izvjesni Herbert Stepić, volkscroat očito, iz uprave Reiffeisen International kaže: borili smo se 50 godina kako bismo ih izbavili ispod komunizma, ne možemo ih sada ostaviti na cjedilu. Tipično franjojosifovsko nefinansijsko kolonijalno sranje. Ovdje zemljice iz predsoblja teško šta mogu učiniti jer je sve ranije aranžirano a svojih državnih banaka nemaju. Truli kapitalizam u Evropi nije privatizovao svoje banke a balkanske golje su privatizovale sve. Opet mu moram nabiti na nos: neke i za jedan euro.
· EBRD. Njeno veličanstvo Evropska banka zaobnovu i razvoj. Jedan od novijih gulikoža zemalja iz predsoblja. Npr. Hrvatskoj za koju se prognozira ovogodišnjka stopa rasta od nula, u stvari stopa stagniranja, obećava se 200-300 miliona eura samo za ugovore sa tuzemnim bankama za malo i srednje preduzetništvo. Znači, jedan zdravi segment privrede treba zadužiti. Nemamo namjeru kupovati vlasništva, udjele u bankama, samo im hoćemo dati kredite, kažu u EBRD. Ako misliš dobro nekome, uđi u suvlasništvo. Ako misliš da pripneš na kratku priuzu, daj mu kredut. U regiji EBRD tako daje 7 mlrd E.
· Nepovratna sredstva Evropske Unije, ne na kraju po važnosti. Ta sredstva su skoro uvijek veća nego što ih zemlje mogu konzumirati. Ali i ako se dobiju, zahtijevaju komplikovane i stroge procedure kontrole i utroška. Svaka greška dovodi do toga da se nepovratna sredstva pretvaraju u otplatu. EU je strategiju davanja nepovratnih sredstava izgradila na dugi rok. Sada se daju sredstva u skladu sa strategijom do 2o13. Niko ne zna šta će tada biti a ni šta poslije te godine. Zemlje koje konzumiraju nepovratna sredstva plaćaju ih evropskom a ne svojom strategijom i plaćaju ih ovisnošću o toj strategiji i njenoj djelotvornosti. Dakle, gubitak autonomije i imuniteta.
Sadašnja kriza daje dobar primjer. Male zemlje, koje nisu inkorporirane u svjetske finansijske podvale, relativno su zaštićene od kriznih valova. To govori da budući razvoj treba planirati sa dobrom skalom izolacionizma. Ako trebate pokazati nešto iz šlica ne skidajte košulju, kaput i bundu, rekli bi učtivi Inglezi. Integracije su dobar ekonomski oblik samo ako snaga jedinke garantuje korist i mogućnost eksploatacije drugih. Inače su uvijek srednjovjekovna sprava za cijeđenje.
Krajnje je vrijeme da zemlje u tranziciji, u kandidaturi, positkomunističke zemlje, Republika Srpska, svakako, krenu u formiranje jakih državnih banaka. Škoditi neće a uvijek se može prodati.
KREDITOM TE VABIM
Okolje prave Evrope, Evrozone, Evropske Unije, jad i čemer predgrađa, bivši komunistički sokaci, zemlje u tranzistorima, predkandidatkinje, imaju mogućnost da čekaju da ih kriza koju su izazvali halapljivi i proždrljivi Američani Kapitalaisti, koji su tako finansijski opažljivi da su u Meril Linču, jednoj od Rikavela Banaka, u jednom potezu menadžerima isplatili 4 mlrd $, slovima: četirimilijardedolara, bonusa, kobiva, nagrade, znajući, pri tome, da su im šanse da pobjegnu jednake sakatom pužu u mokrom pijesku.
U toj mogućnosti, zvuči nestvarno, nudi im se novac, što besplatan, što kreditni.
Tri su mogućnosti za dolazak do novca.
· Pojedine zemlje, kao što su prvi dio Austro-Ugarske, Austrija, plasiraju u Istočnu Evropu oko 200 mlrd E kredita i na osnovu toga njihove banke sada procjenjuju treba li pokrenuti akciju spašavanja banaka kako bi mehanizam duga funkcionisao i u narednimm decenijama. Trebaš biti dužan. Izvjesni Herbert Stepić, volkscroat očito, iz uprave Reiffeisen International kaže: borili smo se 50 godina kako bismo ih izbavili ispod komunizma, ne možemo ih sada ostaviti na cjedilu. Tipično franjojosifovsko nefinansijsko kolonijalno sranje. Ovdje zemljice iz predsoblja teško šta mogu učiniti jer je sve ranije aranžirano a svojih državnih banaka nemaju. Truli kapitalizam u Evropi nije privatizovao svoje banke a balkanske golje su privatizovale sve. Opet mu moram nabiti na nos: neke i za jedan euro.
· EBRD. Njeno veličanstvo Evropska banka zaobnovu i razvoj. Jedan od novijih gulikoža zemalja iz predsoblja. Npr. Hrvatskoj za koju se prognozira ovogodišnjka stopa rasta od nula, u stvari stopa stagniranja, obećava se 200-300 miliona eura samo za ugovore sa tuzemnim bankama za malo i srednje preduzetništvo. Znači, jedan zdravi segment privrede treba zadužiti. Nemamo namjeru kupovati vlasništva, udjele u bankama, samo im hoćemo dati kredite, kažu u EBRD. Ako misliš dobro nekome, uđi u suvlasništvo. Ako misliš da pripneš na kratku priuzu, daj mu kredut. U regiji EBRD tako daje 7 mlrd E.
· Nepovratna sredstva Evropske Unije, ne na kraju po važnosti. Ta sredstva su skoro uvijek veća nego što ih zemlje mogu konzumirati. Ali i ako se dobiju, zahtijevaju komplikovane i stroge procedure kontrole i utroška. Svaka greška dovodi do toga da se nepovratna sredstva pretvaraju u otplatu. EU je strategiju davanja nepovratnih sredstava izgradila na dugi rok. Sada se daju sredstva u skladu sa strategijom do 2o13. Niko ne zna šta će tada biti a ni šta poslije te godine. Zemlje koje konzumiraju nepovratna sredstva plaćaju ih evropskom a ne svojom strategijom i plaćaju ih ovisnošću o toj strategiji i njenoj djelotvornosti. Dakle, gubitak autonomije i imuniteta.
Sadašnja kriza daje dobar primjer. Male zemlje, koje nisu inkorporirane u svjetske finansijske podvale, relativno su zaštićene od kriznih valova. To govori da budući razvoj treba planirati sa dobrom skalom izolacionizma. Ako trebate pokazati nešto iz šlica ne skidajte košulju, kaput i bundu, rekli bi učtivi Inglezi. Integracije su dobar ekonomski oblik samo ako snaga jedinke garantuje korist i mogućnost eksploatacije drugih. Inače su uvijek srednjovjekovna sprava za cijeđenje.
Krajnje je vrijeme da zemlje u tranziciji, u kandidaturi, positkomunističke zemlje, Republika Srpska, svakako, krenu u formiranje jakih državnih banaka. Škoditi neće a uvijek se može prodati.
