SLOVENAČKA PRIVATIZACIJA – ZELO POŠTENO
Kad se pogleda fotografija Janeza Janše, trebalo bi da bude jasno da je nešto pokradeno u državi slovenačkoj.
Ovih dana podnijeta je i prva krivična prijava u segmentu privatizacije koju su skoro svi ekonomisti i svi zavidni obični pripadnici drugih južnih nacija i vjera hvalili kao koncept po receptu: Slovenci su uvijek bili najpametniji.
Krivična prijava je podnijeta u slučaju Pivovarna Laško a protiv izvjesnog lica po imenu Boško Šrot. Riječ šrot bi mogla značiti otpad.
Pominje se i Igor Bavčar, mnogo poznatiji, u predmetu Merkator.
Odavno je bilo sumnjiva pamet „Slovenaca“. I poštenje. Nigdje ništa pošteno nije urađeno sa onim što je pedeset godina sticao komunizam. Kada su počela da se cijepaju velika slovenačka preduzeća koja su harala bivšim jugoslovenskim tržištem, shvatio sam da se sa sunčane strane Alpa kotrlja neka prevara. Potom su došle vijesti da neki državni fondovi imaju udjela ovdje, neki ondje, da nafta ima udjela u novinama, novine u sokovima, sokovi u trgovini.
Onda se otkrilo da je sve jednostavno i identično formulama ostale braće Jugoslovena. Šešelj-Slobina teza - Svi Srbi u Jednoj Državi - prevedena je na slovenački: Sva Slovenačka Preduzeća Slovencima. Dabome, to niko živ ne može provesti na pošten način. Primijenjen je i poneki hrvatski recept: zaposjedneš giganta, uzmeš kredit na ime zaposjednutog i vraćaš kredit od buduće zarade i imovine zaposjednutog. Taj recept vidim kao početak propasti slovenačkog gospodarstva.
Ovih dana podnijeta je i prva krivična prijava u segmentu privatizacije koju su skoro svi ekonomisti i svi zavidni obični pripadnici drugih južnih nacija i vjera hvalili kao koncept po receptu: Slovenci su uvijek bili najpametniji.
Krivična prijava je podnijeta u slučaju Pivovarna Laško a protiv izvjesnog lica po imenu Boško Šrot. Riječ šrot bi mogla značiti otpad.
Pominje se i Igor Bavčar, mnogo poznatiji, u predmetu Merkator.
Odavno je bilo sumnjiva pamet „Slovenaca“. I poštenje. Nigdje ništa pošteno nije urađeno sa onim što je pedeset godina sticao komunizam. Kada su počela da se cijepaju velika slovenačka preduzeća koja su harala bivšim jugoslovenskim tržištem, shvatio sam da se sa sunčane strane Alpa kotrlja neka prevara. Potom su došle vijesti da neki državni fondovi imaju udjela ovdje, neki ondje, da nafta ima udjela u novinama, novine u sokovima, sokovi u trgovini.
Onda se otkrilo da je sve jednostavno i identično formulama ostale braće Jugoslovena. Šešelj-Slobina teza - Svi Srbi u Jednoj Državi - prevedena je na slovenački: Sva Slovenačka Preduzeća Slovencima. Dabome, to niko živ ne može provesti na pošten način. Primijenjen je i poneki hrvatski recept: zaposjedneš giganta, uzmeš kredit na ime zaposjednutog i vraćaš kredit od buduće zarade i imovine zaposjednutog. Taj recept vidim kao početak propasti slovenačkog gospodarstva.
U ovdašnjim, srpskim okvirima ta ekonomija je išla nešto jednostavnije: Karadžićevi Srbljaci - Srbi Divljaci, u ratu i nakon rata zaposjeli su preduzeća kao direktori i iz njih izvukli sve što su mogli, dijelom zbog spasa vlastite guzice od rova a dijelom da bi formirali paralelna preduzeća i poslije lako postali vlasnici ili omogućili drugima da to učine. Djelatnosti i radnici nisu bitni.
Slovenija je to mogla uraditi jer evropsko, a pogotovo svjetsko, tržište nema interesa za tako mali broj potrošača. Kadgod se pojavi takav interes velikih kompanija, sve to strogo slovenačko nestaće u raljama preko noći.
Ali, opšta opasnost se krije upravo u samom genetskom kodu privatizacije. Na ovaj način upropaštena je srž djelatnosti ekonomskih orijentira i uništeno tržište. Primjer je baš Laško pivo koje gubi tržište a Slovenci se ne rađaju tom brzinom da ga nadoknade. Upravo je Šrot, svojim receptom preuzimanja Laškog doveo do toga da se Pivovarna uplete u mrežu većinskog ili značajnog vlasničkog udjela nekoliko nepoznatih firmi što je dovelo do gubitka koraka.
Spas se uvijek može naći u preuzimanju od strane nekog velikog evropskog igrača (mada je interes upitan). Djelatnost, porezi i radnici će ostati ali će neki šrot, i grupa koju predstavlja, otići bogatiji od hiljada stvarala i kreatora.
Pošto Deželu čekaju izbori, ovo mora mirisati na pripremu tog događaja. Vlast, tj. Janša, vjerovatno sugeriše biračima početak obračuna protiv lopova.
Nadam se da će slovenački socijaldemokrati to iskoristiti da biračima pokažu kako lopov lopova štiti, tuži i sudi.
Slovenija je to mogla uraditi jer evropsko, a pogotovo svjetsko, tržište nema interesa za tako mali broj potrošača. Kadgod se pojavi takav interes velikih kompanija, sve to strogo slovenačko nestaće u raljama preko noći.
Ali, opšta opasnost se krije upravo u samom genetskom kodu privatizacije. Na ovaj način upropaštena je srž djelatnosti ekonomskih orijentira i uništeno tržište. Primjer je baš Laško pivo koje gubi tržište a Slovenci se ne rađaju tom brzinom da ga nadoknade. Upravo je Šrot, svojim receptom preuzimanja Laškog doveo do toga da se Pivovarna uplete u mrežu većinskog ili značajnog vlasničkog udjela nekoliko nepoznatih firmi što je dovelo do gubitka koraka.
Spas se uvijek može naći u preuzimanju od strane nekog velikog evropskog igrača (mada je interes upitan). Djelatnost, porezi i radnici će ostati ali će neki šrot, i grupa koju predstavlja, otići bogatiji od hiljada stvarala i kreatora.
Pošto Deželu čekaju izbori, ovo mora mirisati na pripremu tog događaja. Vlast, tj. Janša, vjerovatno sugeriše biračima početak obračuna protiv lopova.
Nadam se da će slovenački socijaldemokrati to iskoristiti da biračima pokažu kako lopov lopova štiti, tuži i sudi.
I osvojiti vlast.
