USTAVNA BOLEST
Sjećam se, ko danas, da je profesor Zdravko Grebo, pred rat izvikan kao mlad i neokaljan stručnjak, pogodan za javno mišljenje jer nije ni komunist ni nacionalistički divljak, napisao i objelodanio novi ustav BiH. Sjećam se da je taj ustavak praktično ismijan i odbačen, kao da ga je pisao šumar u šumskoj upravi Čelebići. Da sam znao da će tako sve proći, založio bih se da odložimo rat.
Od tada BiH ludi za ustavima. Poslije crtanja karata, to je najobuhvatniji sport triju nacija. Pet praznih mjesta pa onda fudbal, rukomet i boćanje.
Pojedini politički nadničari smatraju da je cijela suština izbora, postojanja stranaka i formiranja vlasti, okupljanje dvotrećinske većine koja bi mogla usvajati ustavne promnjene.
Do mene su došla dva prijedloga promjene ustava.
Franjo Boras je štampao cijelu knjižicu, u izdanju Hrvatskog leksikografskog instituta BiH iz Mostara. Luksuzno, plastificirano, na kunstdruku. Milion tabela. Popisi iz 91., nacionalni procenti. Franjo Prošli Vijek.
Mile Kudić, diplomirani osječki pravnik iz Gmića kod Rame, kancelarijski je uvezao svoj prijedlog i naslovio ga kao Stručni elaborat o izmjenama i dopunama Ustava BiH (minimalne i neophodne izmjene).
Franjo Boras predlaže po četiri župe za tri nacije u kojima bi one, u svoje četiri, bile većinske, i distrikt Sarajevo. Župe/kantoni sa bošnjačkokm većinom su Tuzla, Bihać, Zenica, Sarajevo. Sa hrvatskom većinom: Mostar, Bugojno, Vitez, Odžak. Sa srpskom: Banjaluka, Doboj, Bijeljina, Foča.
Uglavnom, suština Borasove BiH je potpuno razbijanje bošnjačkih i srpskih teritorija a kompaktiranje hrvatskih teritorija tako da se hrvatske župe mogu lako izdvojiti i otploviti. Linija koja odvaja tri hrvatske župe ide ovako: Livno – Kupres – Bugojno – Novi Travnik – Vitez – Busovača – Kiseljak – Kreševo – Konjic – Mostar – Stolac – Neum. Derventa, Brod, Odžak, Šamac i Orašje tvore sjevernu župu koja nije povezana sa hrvatskim kompaktom na jugu ali je naslonjena na Hrvatsku i nju bi ionako boljelo dupe za ostale župe.
Srbi su razbijeni na područje župa/kantona Banjaluka i Doboj, koje su sastavljene, Bijeljinu koja visi negdje na sjeveroistoku i Staru Hercegovinu na jugoistoku.
Procjenjujem da bi se za ovu kartu trebalo ratovati 12 do 16 godina.
Mile Kudić predlaže da se u ustav ugradi odreba da su entiteti jedinice regionalne samouprave. STJ. Predsjedništvo BiH ima Srbina, Hrvata, Bošnjaka i Manjinca. Bira se u Saboru koji broji 100 do 110 delegata. Ono, Predsjedništvo, koordinira između entiteta, opština i gradova... Postoji Vlada BiH. Uglavnom, u Vladi se glasa natoplovično ali mora glasanju „pristupiti“ polovina članova Vlade iz svakog od konstitutivnih naroda. U Saboru, pak, odlučuje se natoplovično uključujući i natoplovičnu većinu u klubovima konstitutivnih naroda.
Uglavnom, Vlada je glavna. Mile je naziva Najvišim izvršnim organom Bosne i Hercegovine.
Mislim da neke stvari treba ponavljati dok svi ne popadaju u nesvijest.
• Za promjene ustava ili novi ustav nisu dovoljne dvije trećine u Predstavničkom domu. Potrebna je saglasnost dva entiteta i tri naroda. To, u prevodu, znači, potreban je pristanak Republike Srpske, kao strane potpisnice Dejtonskog sporazuma, jedne od dvije tvoriteljice BiH. Sve što treba da se promijeni u Ustavu BiH, mora prethodno da se usvoji u Narodnoj skupštini Republike Srpske. A to će, osim Sejdić-Finci, možda, biti kad Mesić bude Predsjednik BiH.
• Unutrašnje granice BiH su nepromjenjive. Vanjske jesu, ako ni zbog čega a ono zbog još nedefinisanih graničnih linija sa Hrvatskom i Srbijom.
• Republika Srpska može da bude samo država članica BiH, federalna država, Dejtonska autonomija... ali o regionalnoj samoupravi, ekonomskoj regiji, multietničkom kantonu i slično, nikad se neće razgovarati.
• Republika Srpska ispod sadašnje letvice neće ići. S tim što će na sve načine vraćati svoje otete, prigrabljene i odmetnute nadležnosti koje su joj verifikovane u Dejtonu i koje je unijela u BiH.
• Kada se riješe odnosi u Federaciji, kada federacija bude Federacija Hrvata i Bošnjaka, ali u teritorijalnom, političkom, institucionalnom i ustavnom smislu, onda će prestati potrebe za ustavnim promjenama i novim ustavom u sadašnjem smislu. Tada će se samo verifikovati federalizacija BiH, prepisati deset zajedničkih dejtonskih nadležnosti BiH a sve ostalo će pripadati federalnim državama. To ne mora, čak, ni da piše u ustavu.
Sjećam se, ko danas, da je profesor Zdravko Grebo, pred rat izvikan kao mlad i neokaljan stručnjak, pogodan za javno mišljenje jer nije ni komunist ni nacionalistički divljak, napisao i objelodanio novi ustav BiH. Sjećam se da je taj ustavak praktično ismijan i odbačen, kao da ga je pisao šumar u šumskoj upravi Čelebići. Da sam znao da će tako sve proći, založio bih se da odložimo rat.
Od tada BiH ludi za ustavima. Poslije crtanja karata, to je najobuhvatniji sport triju nacija. Pet praznih mjesta pa onda fudbal, rukomet i boćanje.
Pojedini politički nadničari smatraju da je cijela suština izbora, postojanja stranaka i formiranja vlasti, okupljanje dvotrećinske većine koja bi mogla usvajati ustavne promnjene.
Do mene su došla dva prijedloga promjene ustava.
Franjo Boras je štampao cijelu knjižicu, u izdanju Hrvatskog leksikografskog instituta BiH iz Mostara. Luksuzno, plastificirano, na kunstdruku. Milion tabela. Popisi iz 91., nacionalni procenti. Franjo Prošli Vijek.
Mile Kudić, diplomirani osječki pravnik iz Gmića kod Rame, kancelarijski je uvezao svoj prijedlog i naslovio ga kao Stručni elaborat o izmjenama i dopunama Ustava BiH (minimalne i neophodne izmjene).
Franjo Boras predlaže po četiri župe za tri nacije u kojima bi one, u svoje četiri, bile većinske, i distrikt Sarajevo. Župe/kantoni sa bošnjačkokm većinom su Tuzla, Bihać, Zenica, Sarajevo. Sa hrvatskom većinom: Mostar, Bugojno, Vitez, Odžak. Sa srpskom: Banjaluka, Doboj, Bijeljina, Foča.
Uglavnom, suština Borasove BiH je potpuno razbijanje bošnjačkih i srpskih teritorija a kompaktiranje hrvatskih teritorija tako da se hrvatske župe mogu lako izdvojiti i otploviti. Linija koja odvaja tri hrvatske župe ide ovako: Livno – Kupres – Bugojno – Novi Travnik – Vitez – Busovača – Kiseljak – Kreševo – Konjic – Mostar – Stolac – Neum. Derventa, Brod, Odžak, Šamac i Orašje tvore sjevernu župu koja nije povezana sa hrvatskim kompaktom na jugu ali je naslonjena na Hrvatsku i nju bi ionako boljelo dupe za ostale župe.
Srbi su razbijeni na područje župa/kantona Banjaluka i Doboj, koje su sastavljene, Bijeljinu koja visi negdje na sjeveroistoku i Staru Hercegovinu na jugoistoku.
Procjenjujem da bi se za ovu kartu trebalo ratovati 12 do 16 godina.
Mile Kudić predlaže da se u ustav ugradi odreba da su entiteti jedinice regionalne samouprave. STJ. Predsjedništvo BiH ima Srbina, Hrvata, Bošnjaka i Manjinca. Bira se u Saboru koji broji 100 do 110 delegata. Ono, Predsjedništvo, koordinira između entiteta, opština i gradova... Postoji Vlada BiH. Uglavnom, u Vladi se glasa natoplovično ali mora glasanju „pristupiti“ polovina članova Vlade iz svakog od konstitutivnih naroda. U Saboru, pak, odlučuje se natoplovično uključujući i natoplovičnu većinu u klubovima konstitutivnih naroda.
Uglavnom, Vlada je glavna. Mile je naziva Najvišim izvršnim organom Bosne i Hercegovine.
Mislim da neke stvari treba ponavljati dok svi ne popadaju u nesvijest.
• Za promjene ustava ili novi ustav nisu dovoljne dvije trećine u Predstavničkom domu. Potrebna je saglasnost dva entiteta i tri naroda. To, u prevodu, znači, potreban je pristanak Republike Srpske, kao strane potpisnice Dejtonskog sporazuma, jedne od dvije tvoriteljice BiH. Sve što treba da se promijeni u Ustavu BiH, mora prethodno da se usvoji u Narodnoj skupštini Republike Srpske. A to će, osim Sejdić-Finci, možda, biti kad Mesić bude Predsjednik BiH.
• Unutrašnje granice BiH su nepromjenjive. Vanjske jesu, ako ni zbog čega a ono zbog još nedefinisanih graničnih linija sa Hrvatskom i Srbijom.
• Republika Srpska može da bude samo država članica BiH, federalna država, Dejtonska autonomija... ali o regionalnoj samoupravi, ekonomskoj regiji, multietničkom kantonu i slično, nikad se neće razgovarati.
• Republika Srpska ispod sadašnje letvice neće ići. S tim što će na sve načine vraćati svoje otete, prigrabljene i odmetnute nadležnosti koje su joj verifikovane u Dejtonu i koje je unijela u BiH.
• Kada se riješe odnosi u Federaciji, kada federacija bude Federacija Hrvata i Bošnjaka, ali u teritorijalnom, političkom, institucionalnom i ustavnom smislu, onda će prestati potrebe za ustavnim promjenama i novim ustavom u sadašnjem smislu. Tada će se samo verifikovati federalizacija BiH, prepisati deset zajedničkih dejtonskih nadležnosti BiH a sve ostalo će pripadati federalnim državama. To ne mora, čak, ni da piše u ustavu.
