KANDIDAT A LAŽE
Pošto imamo izbora više nego drugi, nedemokratski, svijet, sav moj posao je okrenut tom segmentu i stranačkoj organizaciji koja treba da odgovori tim zadacima. Sve drugo je moj usputni, honorarni, lijevomrukom posao.
Stoga sam formirao božije zapovijesti za izborne aktere, kandidate za odbornike, poslanike, vijećnike, pojedinačne funkcije... Te zapovijesti, dabome, liče na vjerske:
· Ne ubij izbornog neprijatelja jer nećeš imati koga pobjeđivati
· Ne kradi glasove, pusti da ih protivnik krade da bi imao koga optuživati za poraz
· Ljubi bližnjeg svog ako ne zalazi u tvoje izborno i glasačko područje
· Ne čini prevare narodu jer će se narod od toga lako oporaviti ali kad narod prevari tebe nećeš se nikad oporaviti
· Ne moraš govoriti istinu ali nikad ne laži
E, da tu zastanem.
Čitam kako teku unutarstranački elektorski procesi u Sjedinjenim državama. Borba je teška između Klintonice i Obame. Kad je u pitanju ta stranka, Obama ima moje simpatije – afroamerikanac itd. a protivkandidatkinja nije mogla da sačuva ni muža u Bijeloj kući a kako će onda američke nacionalne interese po tolikom svijetu.
No, glavna stvar je što ne poštuje moje izborne zapovijesti. Laže. Na nekoliko izbornih tribina ispričala je priču o tome kako je, jadna, ginula u Tuzli, pod snajperskom vatrom, kako je jedva živu glavu iznijela te kako je to, sugeriše, herojsko djelo koje je legitimiše za hrabrost koja je potrebna predsjedniku takve zemlje.
Mediji i konkurencija su je uhvatili u laži i ona priznala. Šta ćete, događa se, ko puno priča, ponekad i laže, kaže.
Razmišljam, da li je u tom demokratskom bijelom svijetu, bože me sakloni, isto kao i kod nas. Ako jest, onda nam doista nema spasa.
I ako predsjednički kandidat tako laže u predizbornom procesu, šta će tek raditi ako bude izabrana?
Pošto imamo izbora više nego drugi, nedemokratski, svijet, sav moj posao je okrenut tom segmentu i stranačkoj organizaciji koja treba da odgovori tim zadacima. Sve drugo je moj usputni, honorarni, lijevomrukom posao.
Stoga sam formirao božije zapovijesti za izborne aktere, kandidate za odbornike, poslanike, vijećnike, pojedinačne funkcije... Te zapovijesti, dabome, liče na vjerske:
· Ne ubij izbornog neprijatelja jer nećeš imati koga pobjeđivati
· Ne kradi glasove, pusti da ih protivnik krade da bi imao koga optuživati za poraz
· Ljubi bližnjeg svog ako ne zalazi u tvoje izborno i glasačko područje
· Ne čini prevare narodu jer će se narod od toga lako oporaviti ali kad narod prevari tebe nećeš se nikad oporaviti
· Ne moraš govoriti istinu ali nikad ne laži
E, da tu zastanem.
Čitam kako teku unutarstranački elektorski procesi u Sjedinjenim državama. Borba je teška između Klintonice i Obame. Kad je u pitanju ta stranka, Obama ima moje simpatije – afroamerikanac itd. a protivkandidatkinja nije mogla da sačuva ni muža u Bijeloj kući a kako će onda američke nacionalne interese po tolikom svijetu.
No, glavna stvar je što ne poštuje moje izborne zapovijesti. Laže. Na nekoliko izbornih tribina ispričala je priču o tome kako je, jadna, ginula u Tuzli, pod snajperskom vatrom, kako je jedva živu glavu iznijela te kako je to, sugeriše, herojsko djelo koje je legitimiše za hrabrost koja je potrebna predsjedniku takve zemlje.
Mediji i konkurencija su je uhvatili u laži i ona priznala. Šta ćete, događa se, ko puno priča, ponekad i laže, kaže.
Razmišljam, da li je u tom demokratskom bijelom svijetu, bože me sakloni, isto kao i kod nas. Ako jest, onda nam doista nema spasa.
I ako predsjednički kandidat tako laže u predizbornom procesu, šta će tek raditi ako bude izabrana?
