SMLATINICA
Pored stranaca sranaca, novinrstvo na prostorima srpsko-hrvatskog jezika, uništio je i Denis Latin. Svaka smlata je pomislila da je dovoljno odagnati strah od kamere, dovesti goste u studio, što veći to bolji, i na osnovu svog urođenog egzibicionizma te potrebe za javnim samozadovoljavanjem, napraviti emisiju kao Latinica. Ili još bolju, jakako. JMM. Čitava plejada novinara Ahtevea, npr, pokušavala je da bude Denis Latin by ATV.
Denis Latin, koji ni sam nije uspio u tom projektu jer su ga sjebali kordoni moćnika u koje se ubraja i jedan ženski vodič magaraca, jer i nije za nešto drugo, izvjesna Hloverka Novak, načinio je forumsku, provokativnu, društveno kritičku, argumentovanu emisiju, koju su, onda, počeli kopirati i tako uništavati i sebe i ideju.
Kao, onomad, u prošlom beogradskom veku, kada je Dragoslav Šekularac prvi put na Zvezdinom stadionu izveo zadnju kutljaču sa loptom, prebacio je preko sebe i protivnika i otišao naprijed dok je ovaj zjačio Di ga je lopta, dete mu jebem. Za dvanaest sati Celi Beograd, i okolina, počeo je da vježba Šekijevu fintu. Niko više nije igrao fudbal. Tad je i krenula propast srbijanskog fudbala.
Sinoć je Biljana Knežević na Erteeresu dobila na lotu četiri lidera u studiju i jednog na mobilnom. Dabome, nije napravila ništa.
Prvo, Pogrešna tema. O toj vlasti je već sve rečeno. Ostalo je samo da se zajebavamo. A ona Kad će, Kako će, Šta imate reći, Imati li novi prijedlog. Pa joj je Dodik morao objašnjavati da se ne radi o foteljama i prijedlozima nego o Konceptima. Mada je to već sto puta objašnjeno.
Drugo. Nema novinara koji može da iznese emisiju sa bilo kojim liderom, samo ako to ovaj hoće, odnosno, neće. A kamoli sa četiri.
Treće. Biljana, kao i većina televizijskih novinara, mnogo priča. Ruke su mi se ukočile na tastaturi ali moram reći da je Lagumdžija u pravu kad je sinoć pitao Na koja od tih pitanja želite da Vam odgovorim.
Četvrto. Pogrešno je da je voditeljicama više stalo do formiranja vlasti od političara.
Peto. Ne nužno zadnje. Šta će na ovo reći narod. To je pitanje koje novinar nikada ne smije postaviti. Narod je svoje rekao na izborima. Narod je glasao za to što si ti dovela u studio. Ne petljaj narod. Može narod pomisliti da želiš da mu budeš vođa. Medijsko je da informiše a ne da misli šta narod misli.
Novinarstvo i mediji Ovdje su na prelomnoj koti. Moraće da nađu svoje mjesto u društvenom aktivizmu novog doba koje uključuje mnogo komplikovanih igrača o kojima oni ne znaju ništa, jer su neobrazovani srednjoškolci, večernjoškolci, privatnofakultetni akademgrađani, zabarikadirani u svoje medijske bunkere male gledanosti i niskog tiraža.
Mogu da im pripomognem. Informativa, optimizam i aktivistička kritika. To može da bude kičma dobrih medija. Sitnica jedna.
Pored stranaca sranaca, novinrstvo na prostorima srpsko-hrvatskog jezika, uništio je i Denis Latin. Svaka smlata je pomislila da je dovoljno odagnati strah od kamere, dovesti goste u studio, što veći to bolji, i na osnovu svog urođenog egzibicionizma te potrebe za javnim samozadovoljavanjem, napraviti emisiju kao Latinica. Ili još bolju, jakako. JMM. Čitava plejada novinara Ahtevea, npr, pokušavala je da bude Denis Latin by ATV.
Denis Latin, koji ni sam nije uspio u tom projektu jer su ga sjebali kordoni moćnika u koje se ubraja i jedan ženski vodič magaraca, jer i nije za nešto drugo, izvjesna Hloverka Novak, načinio je forumsku, provokativnu, društveno kritičku, argumentovanu emisiju, koju su, onda, počeli kopirati i tako uništavati i sebe i ideju.
Kao, onomad, u prošlom beogradskom veku, kada je Dragoslav Šekularac prvi put na Zvezdinom stadionu izveo zadnju kutljaču sa loptom, prebacio je preko sebe i protivnika i otišao naprijed dok je ovaj zjačio Di ga je lopta, dete mu jebem. Za dvanaest sati Celi Beograd, i okolina, počeo je da vježba Šekijevu fintu. Niko više nije igrao fudbal. Tad je i krenula propast srbijanskog fudbala.
Sinoć je Biljana Knežević na Erteeresu dobila na lotu četiri lidera u studiju i jednog na mobilnom. Dabome, nije napravila ništa.
Prvo, Pogrešna tema. O toj vlasti je već sve rečeno. Ostalo je samo da se zajebavamo. A ona Kad će, Kako će, Šta imate reći, Imati li novi prijedlog. Pa joj je Dodik morao objašnjavati da se ne radi o foteljama i prijedlozima nego o Konceptima. Mada je to već sto puta objašnjeno.
Drugo. Nema novinara koji može da iznese emisiju sa bilo kojim liderom, samo ako to ovaj hoće, odnosno, neće. A kamoli sa četiri.
Treće. Biljana, kao i većina televizijskih novinara, mnogo priča. Ruke su mi se ukočile na tastaturi ali moram reći da je Lagumdžija u pravu kad je sinoć pitao Na koja od tih pitanja želite da Vam odgovorim.
Četvrto. Pogrešno je da je voditeljicama više stalo do formiranja vlasti od političara.
Peto. Ne nužno zadnje. Šta će na ovo reći narod. To je pitanje koje novinar nikada ne smije postaviti. Narod je svoje rekao na izborima. Narod je glasao za to što si ti dovela u studio. Ne petljaj narod. Može narod pomisliti da želiš da mu budeš vođa. Medijsko je da informiše a ne da misli šta narod misli.
Novinarstvo i mediji Ovdje su na prelomnoj koti. Moraće da nađu svoje mjesto u društvenom aktivizmu novog doba koje uključuje mnogo komplikovanih igrača o kojima oni ne znaju ništa, jer su neobrazovani srednjoškolci, večernjoškolci, privatnofakultetni akademgrađani, zabarikadirani u svoje medijske bunkere male gledanosti i niskog tiraža.
Mogu da im pripomognem. Informativa, optimizam i aktivistička kritika. To može da bude kičma dobrih medija. Sitnica jedna.